Široki Brijeg neprestano je bio trn u komunističkim očima, jer je na njemu, između ostaloga, djelovala glasovita Franjevačka klasična gimnazija.
U njoj su se hercegovačka, slavonska i dalmatinska djeca odgajala u hrvatskom i katoličkom duhu. Zbog toga su komunisti neprestano snovali uništiti to svjetlo na brijegu. Prilika im se pružila u veljači 1945. Najprije su topništvom i zrakoplovstvom teško oštetili crkvu, samostan, gimnaziju i konvikt, a onda, 7. veljače, poubijali fratre koje su našli, njih 12. Ubili su ih nabojem u zatiljak i zapalili u ratnom skloništu. U samostan su ušli oko 11.00, a ovo su učinili oko 17.00. To znači da se nije radilo o nekoj spontanoj osveti već o pomno smišljenoj namjeri. Prije toga su ih opljačkali, kao i čitav samostan, te đake i puk Božji, koji su se bili sklonili u samostan.
Komunisti su dodatan udarac Širokom Brijegu nanijeli 1947. kad su zapalili sve preostale knjige koje su se mogle naći u samostanskom zdanju, uključivši tu i župne matice. Udarili su na sve to svoj naročiti žig otukli su ploču nad samostanskim ulaznim vratima koja govori kad su fratri stigli na Široki Brijeg.
Danas je franjevački samostan na Širokom Brijegu središnje mjesto žrtvoslova Hercegovačke franjevačke provincije. Komunisti su ubili 66 hercegovačkih franjevaca, a od toga njih 30 je pripadalo širokobriješkoj samostanskoj zajednici, kao i još 4 koji su živjeli u okolnim župama. U samostanskoj crkvi pokopana su 22 ubijena fratra. Kad god se dođe u nju, može se pronaći nekoga kako moli na grobu ovih pobijenih franjevaca. Mnoštvo puka Božjeg nazoči sv. misi zadušnici koja se redovno svake godine slavi 7. veljače u 16.00. Hercegovačka franjevačka provincija preko vicepostulature Postupka mučeništva »Fra Leo Petrović i 65 subraće« trudi se da jednoga dana budu proglašeni blaženima i svetima.
Pobijeni.info
